#: locale=hr
## Tour
### Description
tour.description = Virtualni vodič Sinj
### Title
tour.name = Sinj
## Skin
### Button
Button_3A4697A3_4C73_B404_41C0_527641649263.label = START
Button_7DB31382_7065_343F_41D6_641BBE1B2562.label = Uvod
Button_7DB33382_7065_343F_41B1_0B0F019C1828.label = Panorame
Button_7DB35382_7065_343F_41C5_CF0EAF3E4CFF.label = Lokacija
Button_7DB35382_7065_343F_41C5_CF0EAF3E4CFF.pressedLabel = Lokacija
Button_7DB37382_7065_343F_41CC_EC41ABCCDE1B.label = Mapa
Button_7DBC8382_7065_343F_4183_17B44518DB40.label = Galerija
Button_7DBCA382_7065_343F_41DB_48D975E3D9EC.label = Kontakt
### Multiline Text
HTMLText_062AD830_1140_E215_41B0_321699661E7F.html = ___
GRAD SINJ
Kratki uvod o sinju
Nalazite se na hrvatskom jugu, na maloj udaljenosti od Splita, u carstvu voda, polja i kamena. Dobrodošli u grad Sinj i Cetinsku krajinu koja vas zavodi svojom bogatom kulturom i stoljetnom tradicijom.
Sinj se nalazi u srcu Dalmatinske zagore, na 320 metara nadmorske visine, 30 km udaljen od Jadranskoga mora. Okružen je surim planinskim ljepoticama Kamešnicom, Svilajom i Dinarom, na rubu plodnoga Sinjskog polja kojemu život udahnjuje bistra i studena Cetina.
Sinj administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Ukupna površina je 194,27 km2 . Prema posljednjem popisu stanovništva provedenom 2011. godine Sinj s užom okolicom (13 prigradskih naselja) ima 24 832 stanovnika, dok u samom gradu živi 11 448 stanovnika.
Dan Grada slavi se 15. kolovoza, na dan Velike Gospe, koja je i zaštitnica Sinja. A grad je nadaleko poznat po sinjskoj Alci, viteškoj igri koja je podsjetnik na slavnu pobjedu nad Turcima 1715. godine.
--
Kako biste započeli virtualni vodič, kliknite na START
___
LOREM IPSUM
DOLOR SIT AMET
JOHN DOE
Licensed Real Estate Salesperson
Tlf.: +11 111 111 111
jhondoe@realestate.com
www.loremipsum.com
Mauris aliquet neque quis libero consequat vestibulum. Donec lacinia consequat dolor viverra sagittis. Praesent consequat porttitor risus, eu condimentum nunc. Proin et velit ac sapien luctus efficitur egestas ac augue. Nunc dictum, augue eget eleifend interdum, quam libero imperdiet lectus, vel scelerisque turpis lectus vel ligula. Duis a porta sem. Maecenas sollicitudin nunc id risus fringilla, a pharetra orci iaculis. Aliquam turpis ligula, tincidunt sit amet consequat ac, imperdiet non dolor.
TZ grada Sinja
info@visitsinj.hr
Tel.: +385 21 826 352
Autentičan simbol grada Sinja je Spomenik alkaru. Živopisna skulptura alkara kopljanika na konju, rad je akademskog kipara Stipe Sikirice. Postavljena je 1965. na sami početak Alkarskog trkališta - Biljeg, mjesto s kojega alkari na konjima kreću u galop kada trče alku. Spomenik je obnovljen 2019. godine.
1965. godine je bio prvi javni televizijski prijenos sinjske alke povodom jubilarne 250 obljetnice.
Naziv Kvartira (franc. quartier – stan, vojnički logor) ukazuje na njihovu izvornu namjenu – vojarnu u kojoj je smještena hrvatska konjica (Cavalleria croata, Croati a cavallo). Sagrađeni su 1760. godine kao utvrda u obliku četverokuta s dva sklopa zgrada sa po dvije četverokutne kule te dva unutrašnja dvorišta odijeljena štalama. U kompleks su se mogle smjestiti četiri satnije konjanika s konjima. Kroz povijest koristile su ih sve vojske koje su boravile na području Sinja, osobito francuska, početkom 19. stoljeća, te austrijska, kada su Kvartiri nadograđeni dvokatnom vojarnom za domobranstvo. Danas su Kvartiri potpuno arheološki istraženi i obnovljeni u okviru Alkarskih dvora.
Početkom kolovoza 2015. godine u ovom je kompleksu otvoren dugo očekivani moderni Muzej Sinjske alke.
Prije izgradnje Alkarskih dvora provedena su obvezna zaštitna arheološka istraživanja kojima je cilj bio dobiti što potpuniji uvid u slijed gradnja i preinaka na Kvartirima tijekom 18., 19. i 20. stoljeća. Otkriveni su arhitektonski temelji južne kule, vodosprema, sustav kanala za odvodnju oborinskih voda, ostatci popločavanja, podnica i kaldrma. Ulomci glazirane i grube kuhinjske keramike, ulomci stakla, brojne keramičke lule, mletački novac i metalni predmeti potječu većinom iz kasnosrednjovjekovnog i novovjekovnog razdoblja. Kvartiri su zaštićeno kulturno dobro Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Ulica u Sinju koja je svake godine u srpnju i kolovozu prekrivena pržinom (pijeskom) i s čije su obje strane postavljene palke (tribine) , kako bi se tu moglo održati viteško natjecanje Alka. Alkarsko natjecanje započinje svečanom povorkom koju predvodi harambaša i odabrana četa alkarskih momaka, za kojima slijede buzdovandžije i štitonoša koji nosi trofejni turski štit te vodiči edeka – zaplijenjenog turskog konja.
Alkarsku četu predvodi barjaktar (nosi zastavu Viteškog alkarskog društva, uz koju je i lik Gospe Sinjske) s pobočnicima i alkarski vojvoda (zapovjednik alkarske povorke) s ađutantom. Za njima u dvoredu jaši četa alkara s kopljima. Na začelju povorke je alajčauš (zapovjednik čete alkara kopljanika). U alkarskoj povorci sudjeluje najmanje 11, najviše 15, a iznimno 17 alkara kopljanika.
Alka je nastala u vrijeme kad su u Europi postojale mnoge slične viteške igre. Sve su danas prepuštene zaboravu, samo je Sinjska alka 2015. godine proslavila svoju tristotu godišnjicu, pod zaštitom UNESCO-a kao svjetska nematerijalna baština. Alka je simbol svake borbe za slobodu, za mir i ognjište, za vjeru i nadu.
Ujedinjuje prošlost i budućnost, slavi čast i poštenje, običaje naših pradjedova, junaštvo i hrabrost.
Utkana je u identitet hrvatskog naroda i njegovu nacionalnu svijest.
Žila kucavica grada Sinja. Počinje se formirati krajem 17.st. Za vrijeme Austrougarske u drugoj polovici 19. st. Pijaca dobiva moderne obrise i današnji arhitektonski izgled. Fontanu na Pijaci (u narodu nazivana funtana) podigao je načelnik Antonio Buglian 1852. g. Godinu kasnije Pijaca je popločana, a postavljeni su i željezni rasvjetni stupovi – ferali.
Devedesetih godina je Sinjska pijaca preimenovana u Trg kralja Tomislava.
Na ovom mjestu je bila stara ilirska utvrda koja zadržava kontinuitet kroz antičko vrijeme sve do dolaska Hrvata.
Ostatci stare tvrđave, među Sinjanima poznate jednostavno kao Grad, i danas nakon stoljeća vjerno bdiju nad sinjskom varoši. Bila je utočište puku i vojnicima kod turskih najezdi, čuvala i štitila nejake, opirala se osvajačima. U središtu se nalazila crkva sv. Mihovila u koju su, na oltar sv. Barbare, franjevci iz Rame položili dragocjenu i čudotvornu sliku Gospe od Milosti.
Zagovorom fra Pavla Vučkovića, u naselju ispod tvrđave 1699. počinje gradnja crkve sv. Marije, koja je dovršena 1712. te je Gospina slika prenesena u novu crkvu.
Od same tvrđave i nije mnogo ostalo. Nakon potresa 1709., 1768., 1796. i višestrukih barbarskih navala, zidine staroga utvrđenoga Sinja su popustile te je puk počeo naseljavati Podvaroš.
Crkvica koja je danas na Gradu sagrađena je 1887., na dvjestotu obljetnicu dolaska cetinskoga puka iz Rame. Simbolizira zavjet, čvrsti savez i odanost koji Cetinjane stoljećima veže uz Majku Božju. U čast svojoj vječnoj nebeskoj zaštitnici, 2008. godine Sinjani na Gradu podižu brončani kip Gospe Sinjske, djelo akademskoga kipara Josipa Marinovića.
Putem koji vodi od podnožja do crkve na tvrđavi smješteno je 14 postaja Križnoga puta. Svaka postaja rad je nekog od poznatih hrvatskih umjetnika.
Planirano je i potpuno obnavljanje zidina tvrđave do 2015., uz veliku proslavu tristote godišnjice obrane Sinja, koje je djelomično izvršeno. Tvrđava Stari grad i groblje su pod zaštitom Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Portal je postavljen 1987.g., 300 godina nakon dolaska žitelja iz Rame i donošenja Čudotvorne Gospine slike. Autor je Stipe Sikirica. Portal naglašava dva najbitnija događaja iz povijesti Sinja. Na desnoj strani prikazuje „doselidbu“ iz Rame, 1687.g. Na lijevoj strani prikazuje ukazanje BDM na zidinama Grada i obranu od Turaka, 1715.g.
Portal je sažeti povijesno-duhovni prikaz prošlosti grada Sinja.
Crkva je posvećena 2009. godine na blagdan Uzašašća, zajedno s novim oltarom i Gospinim kipom u samostanskom dvorištu. Kip je zavjetni dar obitelji Gucić, a rad je akademskog kipara Josipa Marinovića.
Središnje mjesto, kako u crkvi, tako i u srcima Sinjana, zauzima slika Čudotvorne Gospe Sinjske. Naslikao ju je nepoznati autor, u 15. ili 16. stoljeću. Blago nagnuta, spuštena pogleda, vjerno bdije nad svojim pukom, otkako su je iz Rame, kao najveću dragocjenost i uzdanicu donijeli u Cetinsku krajinu. Legenda kaže i da je njenim čudotvornim utjecajem Sinj 1715. zauvijek oslobođen turske vlasti.
U znak zahvalnosti, Sinjani su sliku 1716. okrunili zlatnom krunom na kojoj piše IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT – ANNO MDCCXV (Zauvijek okrunjena slavi – 1715.). Danas je Slika u srebrnom okviru, s reljefom sinjske tvrđave na poleđini (autor kipar Ante Jakić) urešena zavjetnim darovima vjernika.
Osim Gospinoga, u crkvi se nalaze i oltari sv. Josipa, sv. Franje, sv. Ante, sv. Nikole Tavelića i sv. Paulina. U prezbiteriju se ističe kameni oltar, rad akademskog kipara Kuzme Kovačića, kao i vitraji akademskog kipara Antona Vrlića. Iznad ulaznih vrata nalaze se vitraji koji prikazuju Uznesenje Blažene Djevice Marije, likove fra Pavla Vučkovića i sv. Nikole Tavelića, a na bočnim zidovima lađe evanđelisti, bl. Alojzije Stepinac i sluga Božji fra Ante Antić, sve radovi akademskog slikara Ivana Grgata. Mozaik i vitraj s prikazom krunjenja Blažene Djevice Marije i s Kristom na križu, rad akademskog slikara Josipa Botterija Dinija, nalaze se iza glavnoga oltara.
Brončani reljef autora Kuzme Kovačića s likom Gospe Sinjske okrunjene s dvanaest zvijezda, jednak detalju na vratima franjevačke crkve na Šćitu u Rami, nalazi se u unutarnjem crkvenom dvorištu.
Današnji zvonik, s četiri nova zvona, visok 43,5 metara dovršen je 1927. godine. Postavljen je umjesto staroga iz 1775. izgrađenog od muljike. Novi zvonik izrađen je od fino obrađenog kamena tesanca koji se vadi u okolici Sinja. Posvećen je na blagdan sv. Franje Asiškog 4.10.1927.
Godine 1958. blagoslovljene su nove orgulje, tvrtke Franc Jenko iz Ljubljane.
Spokojna i veličanstvena, uokvirena reljefnim brončanim vratima akademskog kipara Stipe Sikirice, crkva Čudotvorne Gospe Sinjske dominira glavnim gradskim trgom. Građena od 1699. do 1712. godine, odolijevajući ratovima i potresima, mnogo puta oštećena, do danas je zadržala svoj izvorni izgled.
Jedan od najslikovitijih i najupečatljivijih simbola Sinja, smješten u samoj gradskoj jezgri, nasuprot crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske. Kamičak je utvrda zvjezdolika tlocrta, sagrađena 1712. godine na istoimenom brežuljku.
U izgradnji su sudjelovali domaći majstori graditelji Ignacije Macanović i Jakov Cincidela. Povezana je s pripadajućim kvartirom (vojarnom za konjicu) na jugozapadnoj strani, današnjim Alkarskim dvorima. Današnji izgled Kamičak je dobio 1890. godine kada je obzidan i pošumljen borovima.
Na utvrdi se nalazi kula koja je služila kao promatračnica, a na njoj sat koji zvoni tri minute prije punoga sata i na puni sat otkucava točno vrijeme. Na vrhu kule je brončano zvono izliveno u poznatoj talijanskoj ljevaonici obitelji Colbachini. Ljevaonica je osnovana 1745., a 1898. papa Leon XIII. dodjeljuje joj pravo upotrebe papinskoga grba na svojim proizvodima. Do danas je jedina ljevaonica u svijetu s tom iznimnom čašću.
Zvono je ukrašeno bogatim cvjetnim ornamentima, a ističu se i četiri reljefa u krugu – Gospa Karmelska s Djetetom u naručju, Sveti Kristofor, Raspelo i Sveti Juraj ubija zmaja. Upisana je i godina MDCCCXXVIII (1828.) i autor Opera di Giovanni Colbachini Trieste.
Na vrhu zvona je natpis A fulgore et tempestate libera nos Domine (Od groma i zla vremena oslobodi nas Gospodine). Potječe vjerojatno od staroga narodnog vjerovanja da zvonjava zvona ili pucanje mužara rastjeruju oblake i tuču.
Kamičak je zaštićeno kulturno dobro Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Spomenik poznatom franjevcu rad je akademskoga kipara Kuzme Kovačića. Visok 2,8 metara, podignut je na istočnom ulazu u grad. Povijest pamti fra Pavla kao predvoditelja ramskog puka i franjevaca, koji su 1687. godine, bježeći pred Turcima, praćeni zagovorom slike Gospe od Milosti, novi dom našli u Sinju i Cetinskoj krajini. Utemeljitelj je samostana i svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske.
Fra Pavao Vučković je rodom iz Tomislavgrada, rođen 1658. Bio je vrsni poznavalac stranih jezika. Bio je svestran čovjek, intelektualac. 1698. zarobljen od Turaka i odveden u sužanjstvo u Bagdad pa u Carigrad, gdje je usavršio turski jezik. Nakon Umro u Sinju 1735.
Nadgrobni spomenik sedmogodišnjeg rimskoga dječaka Gaja Laberija koji u ruci drži kuglu ukrašenu mrežasto povezanim šesterokutima, simbol prave kožnate lopte, smatra se čvrstim dokazom da se prvi nogomet u Europi igrao baš u Cetinskoj krajini.
Pronađen je na nalazištu rimskog vojnog logora Tilurium, a datira iz 2. stoljeća. Danas se nalazi uzidan u pročelje kamene kuće u sinjskoj Vrličkoj ulici. Spomenik je visok 113 centimetara, širok 46 centimetara. Izrađen je od vapnenca.
Dvodijelni natpis nalazi se na donjem dijelu; gornji je u profiliranom okviru i sadrži podatke o pokojniku, a donji je pokojniku posvećen natpis anonimnog autora. Srednji dio je ornamentima uokviren okrugli medaljon s vrlo izraženim portretnim karakteristikama pokojnika koji u desnoj ruci drži spomenutu kuglu.
Gornji dio spomenika završava frizom s prikazom kantarosa (velika vaza s dvije ručke), delfina i glave Meduze (oličenjem zlog bića u antičkoj mitologiji) te trokutastim zabatom s akroterijima (plastičnim ukrasima vrška i krajeva) u obliku lavljih šapa. U trokutastom polju zabata isklesana je Atisova glava.
Nogomet se igrao u Gardunu u krugu rimskih vojnika i sinova uglednika, ali je igra originalno bila ilirska te su je Delmati igrali davno prije dolaska rimske vojske. To potvrđuje i činjenica da nigdje na prostoru Rimskog Carstva, osim u Gardunu, nije pronađen nikakav uzorak ili lik povezan s ovom igrom.
Službeno glasilo najviše svjetske nogometne organizacije, FIFA NEWS, u svom broju 71 iz 1969. godine je otkriću amatera arheologa Josipa Bepa Britvića posvetilo naslovnicu svog časopisa uz naslov Arheologija i nogomet. FIFA tvrdi da je otkriće u Sinju informacija važna za arheologiju i nogometne obožavatelje. (Utakmica Delmata i Rimljana).
Monumentalna skulptura s vodoskokom, autora Sinjanina Ive Filipovića Grčića, smještena je u središte Gradskog parka. Naglašene simbolike, predstavlja trojicu Sinjana, djeda oca i sina koji na podignutim rukama drže alku. Obučeni su u mušku sinjsku narodnu nošnju.
Spomenik je postavljen 1983. god.
Raspored Svetih Misa
Nedjeljom: u 6.30, 7.00, 8.00, 9.00 (dječja), 10.00 sati (župna) 11.00 (za mlade) i 19.00 sati
Radnim danom: 7.00 , 8.00, 9.00 i 19.00 sati (subotom nema večernje mise zbog vjenčanja)
Ispovijed
Nedjeljom: od 6.15 - 12.00 sati, te jedan sat prije večernje mise
Radnim danom: od 6.45 - 12.00 sati, te pola sata prije večernje mise
O Božiću, Uskrsu i Velikoj Gospi ispovijed prema posebnom rasporedu
Klanjanje
Četvrtkom nakon večernje mise
Krunica
Svaki dan prije večernje mise, subotom u 8.30 sati
*prvi petak prigoda za ispovijed, sveta misa i posveta Srcu Isusovu (kod večernje mise)
*svakog petnaestog u mjesecu zavjetna misa na Gospinom gradu (satnica ovisi o mjesecima u godini)
* u devetnici Velikoj Gospi i Božiću te u korizmi subotom slavimo večernje svete mise
Portal je postavljen 1987.g., 300 godina nakon dolaska žitelja iz Rame i donošenja Čudotvorne Gospine slike. Autor je Stipe Sikirica. Portal naglašava dva najbitnija događaja iz povijesti Sinja. Na desnoj strani prikazuje „doselidbu“ iz Rame, 1687.g. Na lijevoj strani prikazuje ukazanje BDM na zidinama Grada i obranu od Turaka, 1715.g.
Portal je sažeti povijesno-duhovni prikaz prošlosti grada Sinja.